AP „Janićije Popović“

Amatersko pozorište „Janićije Popović“ je počelo sa radom 1968. godine, inicijativom grupe entuzijasta na čelu sa Ratkom Popovićem, Srećkom Todorovićem, Slobodanom Ilićem, Milijom Popovićem, Miletom Maksimovićem, Tomom Maksimovićem, Veselinom Stojkovićem, Đorđem Jevtićem i Slavišom Jovanovićem. Od svog osnivanja nosilac je laskave titule jednog od najboljih amaterskih pozorišta na Kosovu i Metohiji. Nezaboravni su komadi „Arterija iznenadne smrti“, „Svatovi su stali“ i „Kod zlatnog vola“.

Van područja Kosova i Metohije pozorište se prvi put pojavilo 1974. godine izvođenjem predstave „Svatovi su stali“ u režiji Ratka Popovića, na festivalu dramskih amatera sela Srbije (FEDRAS) u Malom Crniću, gde je osvojeno drugo mesto za režiju, scenografiju, glavnu mušku i glavnu žensku ulogu.

Ovakvi rezultati dali su još veći polet amaterima, i već 1983. godine sa predstavom „Arterija iznenadne smrti”, u režiji Đorđa Jevtića, na festivalu dramskih amatera sela Srbije (FEDRAS) u Malom Crniću osvojili su treće mesto za režiju, scenografiju, glavnu mušku i glavnu žensku ulogu.

Punim sjajem pozorište je zasjalo i svu pažnju kulturne javnosti skrenulo na sebe 1986. godine sa predstavom „Pešice” Slavomira Mrožika, u režiji Srećka Todorovića i Veska Stojovića na „Susretima bratstva“ u Prizrenu, gde je osvojeno drugo mesto za režiju, scenografiju, glavnu mušku i glavnu žensku ulogu.

U svakom pozorištu dolazilo je do pozorišne plime i oseke, te je i AP „Janićije Popović“ posle relativnog zatišja obnovilo rad 2002. godine predstavom „Kod zlatnog vola“ Miladina Ševrlića u režiji Sreća Todorovića na „Jugoslovenskom fesitvalu“ u Subotici, gde je osvojeno drugo mesto, dok je Slaviša Jovanović bio proglašen za najboljeg glumca. Pozorište je odigralo preko 30 premijera i preko 500 repriza i obišlo celu bivšu Jugoslaviju, gde je učestvovalo na svim pozorišnim festivalima i osvajalo brojne nagrade i priznanja. 

Danas aktivno radi samo dečija sekcija. Ona je osnovana 1994. godine sa ciljem da okupi dečake i devojčice koji će, na kvalitetan način, provoditi slobodno vreme, razvijati talente i učiti se timskom radu. Kroz čudesan svet dečijeg pozorišta, gde je sve dozvoljeno, prošao je veliki broj dece. Neki od njih danas su uspešni ljudi, što predstavlja izuzetan uspeh. Dečija sekcija trenutno broji 50 aktivnih članova podeljenih u dve starosne grupe. Sa njima rade Aleksandar Gudžić i Snežana Aleksić.

 Nakon rata na Kosovu i Metohiji došlo je do relativnog zatišja i u dečijoj sekciji, koja je 2014. godine obnovila rad predstavom „Džin k’o mlin“ Tode Nikoletića u režiji Srećka Todorovića i od tada do danas ostvarilo 18 premijernih izvođenja. Vredna pomena je serija gostovanja naše dramske grupe 2020. godine koju smo organizovali u osnovnim školama u srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji u okviru akcije „AP „Janićije Popović“ i radost u svakoj školi na KiM“. Tokom tromesečne turneje naša dramska grupa je sa lutkarskom predstavom „Budi to što jesi“ nastupila u osonovnim školama u sledećim srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji: OŠ „Vuk Karadžić“ u Batusu, OŠ „Braća Aksić“ u Starom Gracku, OŠ „Dositej Obradović“ u Orahovcu, OŠ „Svetozar Marković“ u Velikoj Hoči, OŠ „Radoš Tošić“ u Osojanu i Vidanju, OŠ „Janko Jovićević“ u Goraždevcu, OŠ „Šarski odred“ u Sevcu, OŠ „Rajko Urošević“ u Gotovuši, OŠ „Staja Marković“ u Štrpcu, OŠ „Jedinstvo u Crkolezu i Suvom grlu, OŠ „Braća Jerković“ u Dragašu, OŠ Vuk Karadžić u Prilužiju, OŠ „Milan Rakić“ u Babinom Mostu OŠ „Braća Aksić“ u Lipljanu i Suvom Dolu. Predstave su bile igrane svake subote. Razlog zbog kojeg smo izvođenje Lutkarskih predstava organizovali u srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji južno od reke Ibar je taj što deca iz tih sredina nemaju priliku da često gledaju pozorišne predstave. 

Naročito uspešne su bile 2020. i 2021. godine, kada su odigrane sledeće predstave: „Ničija deca“ po tekstu i u režiji Mihaila Laptoševića, Lutkarska predstava „Guliver u zemlji lutaka“ po motivima priče Jozefa Spera i Lea Spačila a u adaptaciji i režiji Boška Boškova, dečija predstava „Slataki nemir“ po tekstu Tode Nikoletića, a u režiji Mihaila Laptoševića, „Misterija nestalog jajeta“ 2021. godine. Krajem iste godine sa predstavom „Misterija nestalog jajeta“ predstavili smo se na 9. „Lektirići EX YU fest“-u u Prokuplju, gde je naš mladi glumac Mateja Dimitrijević dobio nagradu za glavnu mušku ulogu.

Sa lutkarskim predstavama „Budi to što jesi“ i „Guliver u zemlji lutaka“, kao i predstavom „Ničija deca“, AP „Janićije Popović“ Doma kulture „Gračanica“ se predstavilo na: Festivalu „Lektirići EX YU fest“ u Prokuplju, 49. Susretima profesionalnih lutkarskih pozorišta Srbije, 27. Međunarodnom festivalu pozorišta za decu u Subotici i 49. Festivalu dramskih amatera sela Srbije – FEDRAS u Malom Crniću, gde je dobijalo nagrade i priznanja. Naše pozorište je 2021. godine nastupilo na 4 Festivalu pozorišnih predstava „Moravski cvetić“ u Trsteniku, gde je osvojilo četiri nagrada i to: za najbolju predstavu; naša glumica Helena Popović je dobila nagradu za najbolju epizodnu ulogu; glumci Aleksa Simić i Nemanja Đekić su dobili nagradu za najbolje glumačko partnerstvo; grafičar Doma kulture „Gračanica“ Nikola Ilić Crni dobio je nagradu za idejno rešenje rekvizita za predstavu „Igra“. Krajem 2021. godine smo se sa predstavom „Misterija nestalog jajeta“ predstavili na 9. „Lektirići EX YU fest“-u u Prokuplju, gde je naš mladi glumac Mateja Dimitrijević dobio nagradu za glavnu mušku ulogu.

Zapaženim ulogama istoriju AP “Janćije Popović” ispisali su brojni glumci, koji su deo svog života proveli „na daskama koje život znače”: Ratko Popović, Srećko Todorović, Vesko Stojković, Đorđe Jevtić, Ljubomir Maksimović, Ivan Popović, Stasoje Kostić, Silvija Nikolić, Slaviša Jovanović, Biljana Jovanović, Zoran Popović, Marko Todorović, Bogoljub Marinković, Srba Popović, Toma Maksimović, Slobodan Ilić, Nevena Nedeljković, Marko Đekić, Miloš Đekić, Stefan Maksimović, Mateja Dimitrijević i drugi.

Amatersko pozorište „Janićije Popović“ je preživljavalo čudnu sudbinu. Prestajalo je i ponovo počelo sa radom, a danas je sastavni deo kulturnog delovanja Doma kulture „Gračanica“.